FBI adverte hakat ba eskeritu hacker sira ne’ebe taka osan husi konta finanseiru — sidadaun sira bele kontinua seguru

Photo of author

By naroman

FBI nia halo publika servisu anúnsiu kona-ba aksidente “Phantom Hacker” maka hanesan ona iha nivel nasionál, ho númeru roubu dahuluk ne’ebe uluk ema sira nia perde dala ruma hamutuk $500 million. Aksidente Phantom Hacker ne’e hanesan aksidente online seluk maibé kompleksidade ne’e maka aksidente ida ne’e konsege enganu ema barak iha tempu singkat. Resumidamente, ne’e evolusaun husi aksidente apoiu tekniku jeral ne’ebe uza impostor sira ne’ebe hanesan tekniku suporta, banku no empregadu governu sira atu hamosu konviksaun liu tan. Vitima sira husi aksidente Phantom Hacker ne’ebe iha perda total iha sira nia banku, poupança, reforma ka investimentu, alvu prinsipal maka ida-idak ho idade sinir sira tanba sira maka iha riku boot atu hetan aksidente ida ne’e. Maibé, se ita iha pais ida-idak idosos, avo, uma ami nia amigu sira iha família, di’ak liu atu asegura katak aksidente ida ne’e maka iha sira nia radar tanba sira maka iha riku boot liu.

Imajen impostor sira ne’ebe konviksaun (Imajen kreditu: Shutterstock)
Iha aksidente barak maka hanesan ne’e, aksidente ida ne’e hahu ho impostor ne’ebe halo papel hanesan tekniku ka representante servisu kliente husi kompañia ne’ebe legal atu kontaktu vitima potensial sira liu telefone, mensajen textu, email ka janela pop-up iha komputer sira nia. Depois ne’e sira hato’o ba vitima atu telfon ba numeru ba ‘asisténsia’.
Liu husi telefone ho impostor ne’e, sira ne’e direta vitima ba atu hela programa software asesu distansia ba sira nia komputer. Husi ne’e, impostor ne’e simula hodi halo scan virus antes ne’e dehan komputer iha risku atu hetan hakerek. Foun-idan, impostor priméiru ne’e fó vitima atu hala’o hela sira nia konta finanseiru atu haree se iha kargamentu autorizadu ka laebele, depois ne’e dehan ba sira atu telfon ba departamentu fraudi instituisaun finanseiru nian.
Depois vitima telfon ho impostor segundu ne’ebe halo papel hanesan representante husi sira nia instituisaun finanseiru, sira hatene katak komputer no konta finanseiru sira ne’ebe sira atu hetan hakerek husi hakerek estranjeiru. Tamba ne’e, sira tenki transferi sira nia osan ba konta tersiera ‘seguru’ hanesan konta ho Federal Reserve ka instituisaun governu seluk.
Depois ne’e impostor hatete ba sira kona-ba prosesu transferénsia osan ho nune’e sira bele fó instrusaun ba sira atu transferi osan ho transferénsia fio ka moeda digital. Tamba limitasaun transasaun, impostor bele hatete ba sira atu halo transferénsia osan dalaruan iha tempu balu hanesan loron barak ka fulan. Atu prevene seluk sira atu hamate aksidente ne’e, impostor dehan ba vitima atu laiha informa ema seluk kona-ba nia razaun atu hala’o transferénsia osan.
Se impostor sira la hetan suksesu, vitima bele kontaktu husi impostor tersieiru ne’ebe halo papel hanesan empregadu husi Federal Reserve ka instituisaun governu U.S. seluk.
Wainhira vitima hetan desconfiansa iha estapa ida ne’e, impostor sira bele manda email ka karta ne’ebe hanesan ka’arta ofisial husi governu U.S. atu konvinsia sira katak sira halo desizaun di’ak.
Nia naran di’ak atu asegura husi aksidente online sira ne’e no seluk tan, ita tenki asegura di’ak liu atu hela ho chamada telefonika, mensajen textu ka email ne’ebe la’ós husi ema ne’ebe la husu. FBI sujere ba ita atu evita klik ba pop-up ne’ebe la husu no mós link ne’ebe tuir via mensajen textu ka email. Maski nune’e, ita la presiza halo download ka abrir aneku sira ne’ebe iha mensajen ne’e.
Halo ona pedido ba download no instala software ne’ebe ema bele halo signal vermelha maka la presiza halo ida ne’e iha sirkunstánsia aas liu tan. Normalmente, kompañia bele hala’o apoiu tekniku distansia liu husi navegador ita nian no impostor sira mak sei husu ba ita atu instala software asesu distansia.
Diak liu tan atu hatete ba ita katak la’ós bele fo kontrolu kompletu ba komputer ita nian ba ema ne’ebe.
Hanesan ami hatete ona ho aksidente Amazon scams no rai ida seluk governu U.S. sei husu ba ita atu halo transferénsia osan liu husi transferénsia fio ba konta estranjeiru, moeda digital ka ho karta presente.
Atu hetan seguransa adisionál husi malware ka ameasa online sira seluk, bele konsidera atu instala no utiliza software antivirus di’ak liu iha komputer ita nian, software antivirus Mac di’ak liu iha Mac ita nian, ka aplikasaun antivirus Android di’ak liu iha smartphone ita nian. Diak liu tan bele investe iha servisu proteksaun furu identidade di’ak liu tan tanba sira bele ajuda ita atu rekupera hosi fraudi ka mos atu hetan ita nia identidade foun depois ne’e ita hetan aksidente ruma.
Hanesan públiku jeral ikus nian sei hetan informasaun kona-ba moda impostor sira halo servisu, espera atu haree aksidente komplikadu hanesan aksidente Phantom Hacker sira sai moda ida. Maibé, se ita labele hatene emosaun ita nian no hakarak atu mantein kalmu, ita nia bele evita hetan aksidente sira. Di’ak liu tan atu eduka membru família ida-idak ne’ebe idosos no ami nia amigu sira kona-ba aksidente sira ne’e atu bele asegura sira nia seguransa mós.

Tetun Translator

FREE
VIEW