Partikula Oh-My-God – Wikipedia

Photo of author

By naroman

Husik hosi Wikipedia, ensiklopédia livre Partikula kosmika ultra-alta energia ne’ebé deteta iha tinan 1991 La iha konfuzaun ho “Partikula Deus”, ka boson Higgs. Partikula Oh-My-God hanesan partikula kosmika ultra-alta energia ne’ebé deteta iha loron 15 Outubru 1991 husi kamera Fly’s Eye iha Dugway Proving Ground, Utah, Estadus Unidus.[1][2][3] Hanesan iha tinan 2023 nia laran, ne’e partikula kosmika ho enerjia ki’ik-idak ne’ebé observa.[4] Enerjia nia estimativa (3.2±0.9)×1020 eV (320 miliun TeV). Enerjia partikula ne’e la espera no questiona teoria sira iha era ida ne’e kona-ba orijin no propagação partikula kosmika. La hatene partikula ida ne’e hanesan saida, maibé partikula kosmika barak liu husi proton. Reklasa se m p {\\displaystyle m_{p}} mak massa hela partikula nian no E K {\\displaystyle E_{K}} mak enerjia kinétika nian (enerjia iha leten husi massa hela), entaun nia nia rápidu maka 1 − ( m p c 2 / ( E K + m p c 2 ) ) 2 {\\displaystyle {\\sqrt {1-(m_{p}c^{2}/(E_{K}+m_{p}c^{2}))^{2}}}} beses velocidade liuan nian. Asaun katak partikula ida ne’e proton, nia m p c 2 {\\displaystyle m_{p}c^{2}} mak 938 MeV, signifika katak nia nia desloka iha 0.9999999999999999999999951 beses velocidade liuan nian, nia fator Lorentz 3.2×1011 no nia rápidu 27.1. Ho velocidade ida ne’e, se fotón nia desloka hamutuk ho partikula ida ne’e, fotón ida ne’e sei presiza hetan lidera 1 cm iha tempu hamutuk 215,000 tinan, hanesan ita hare husi referénsia planeta Terra nian. Tanba relatividade espesial, dilatasaun tempu relativista ne’ebé esperiénsia husi proton ida ne’e iha velocidade ida ne’e sei ekstremu. Se proton ida ne’e orijina husi distánsia 1.5 biliun tinan-luz, sei presiza tempu aproximadu 1.71 loron husi referénsia proton nian atu desloka distánsia ne’e. Lee tabela iha https://www.fourmilab.ch/documents/OhMyGodParticle/. Enerjia kolizaun[edit] Enerjia partikula ida ne’e hamenus 40 miliun beses enerjia proton sira ho enerjia ki’ik-idak ne’ebé prodús iha akelerador partikula terestre. Maibé, só frasaun ki’ik-ne’ebé disponível ba interasaun nia ho núcleu iha atmosfera rai nian, ho enerjia barak mós iha forma enerjia kinétika ho núcleu nian interasaun nian. Reklasa se m t {\\displaystyle m_{t}} mak massa “alvu” núcleu nian, enerjia disponível ba kolizaun ida ne’e maka 2 E K m t c 2 + ( m p + m t ) 2 c 4 − ( m p + m t ) c 2 {\\displaystyle \\ {\\sqrt {2\\ E_{K}\\ m_{t}\\ c^{2}+(m_{p}+m_{t})^{2}c^{4}}}-(m_{p}+m_{t})c^{2}} ne’ebé ba E K ki’ik-idak ne’ebé aprosimadu maka 2 E K m t c 2 . {\\displaystyle \\ {\\sqrt {2\\ E_{K}\\ m_{t}\\ c^{2}}}.} Ba partikula Oh-My-God nian kolizaun iha núcleu nitrogeniu nian, ne’e hatudu 2900 TeV, ne’ebé aproximadu 200 beses liu tan enerjia kolizaun ki’ik-idak ne’ebé prodús iha Large Hadron Collider, iha ne’ebá partikula rua ho enerjia ki’ik-idak ne’ebé ba diretaun oposta kolizaun.[6][7] Iha referencia sistema koordenada sentru-masa (ne’ebé desloka hamutuk ho velocidade liuan iha referencia sistema koordenada ami nian), produtu kolizaun nian sei iha enerjia 2900 TeV, sai hanesan transformasaun núcleu ida ne’e iha partikula barak, desloka hamutuk ho velocidade liuan mesmu iha referencia sistema koordenada sentru-masa nian. Hanesan partikula kosmika seluk, ida ne’e halo kaskada partikula relativista sira hodi partikula sira interasaun ho núcleu sira seluk. Komparasaun[edit] Enerjia partikula Oh-My-God nian estimadu katak (3.2±0.9)×1020 eV, ka 51±14 J. Enerjia ida ne’e boot liu tebes – liu husi enerjia ki’ik-idak ne’ebé teknolojia umana bele prodús iha partikula – maibé liu baixo tebes iha nivel skala Planck, ne’ebé iha expectativa ba fisika ezotika. Komparasaun ho fotón[edit] Partikula Oh-My-God nian iha enerjia 1020 (100 quintiliun) beses liu enerjia fotón nian husi lian visível, hanesan bola baseball ho pesu 142 gramus ne’ebé desloka iha kira-kira 28 m/s (100 km/h; 63 mph). Enerjia ida ne’e boot liu 20 miliun beses liu enerjia fotón nian ki’ik-idak ne’ebé mede iha radiasaun eletromagnétika ema barak-liu iha objetu ekstragaláktiku, blazar Markarian 501.[8][needs update] Energia ki’ik-idak ne’ebé boot, maibé loke baixo tebes iha nivel skala Planck[edit] Tanba energjia partikula nian boot liu tan sira atinge iha akelerador terestre, maibé iha nivel 40 miliun beses boot liu tan energia Planck. Partikula sira ho enerjia ida ne’e presiza ba exposé efeitu sira iha skala Planck nian. Proton ho enerjia ida ne’e sei desloka 1.665×1015 beses liuan ba velocidade liuan, hanesan partikula Oh-My-God la halo. Husi perspetiva planeta Terra n

Tetun Translator

FREE
VIEW