Razia teknolójia chip RISC-V hodi emerje hanesan palcos foun iha luta US-China nian

Photo of author

By naroman

Iha fronteira foun iha guerra teknolojia entre Estadus Unidus no Xina, administrasaun Prezidente Joe Biden nia sei enfrenta prezaun husi deputadus balun atu restrinje kompañia Amerikanu sira hodi servisu iha teknolojia chip ne’ebé livremente disponível ne’ebé sai importante iha Xina, ne’ebé bele muda forma indústria teknolojia global kolabora iha fronteira.Atu klarifika assuntu ne’e, RISC-V, pronúnsia “risk five”, teknolojia livre ne’ebé konkere ho teknolojia propriedade ne’ebé kareta husi kompañia semiconductor no design software Inglesa, Arm Holdings (O9Ty.F). RISC-V bele uza hanesan ingredienti prinsipal ba buat hotu, husi chip smartphone to chip avansadu ba inteligénsia artifisial.Deputadus balun – inklui Prezidente Komisaun husi Rejiaun Reprezentante Republicanu, Senadór Republicanu Marco Rubio no Senadór Democratu Mark Warner – mos aproveita administrasaun Biden nia presaun atu halo aksaun kona-ba RISC-V, ho fundamentu seguransa nasionál. Deputadus balun ne’e preokupa katak Pequim tane explora kultura kolaborasaun aberta entre kompañia Amerikanu sira atu avansa indústria semiconductor nian, ne’ebé bele kria konsekuénsia ba lideransa ne’ebé Estadus Unidus iha área chip no ajuda Xina hadi’a sira nia forsa militar. Koméntariu sira ne’e hanesan esforsu primáriu atu haforsa restriksaun ba kompañia Amerikanu sira nia servisu iha RISC-V.Reprezentante Mike Gallagher, Prezidente Komisaun husi Rejiaun Reprezentante, hateten iha komunikadu ba Reuters katak Departamentu Komérsiu tenki “exije ba ema Amerikanu sira hotu atu simu lisensa ekspurtasaun antes bele halo kolaborasaun ho entidades PRC (Repúblika Popular Xina) sira iha teknolojia RISC-V.”Kamadaun atu regula RISC-V dala barak iha batalha teknolojia entre Estadus Unidus no Xina ne’ebé eskalada iha tinan kotuk ho restriksaun ekspurtasaun ne’ebé abrangente no administrasaun Biden fó hanoin ba Xina katak sei hatama ajornamentu ba restriksaun ne’e iha loron ida ne’e.\”CCP (Partidu Komunista Xines) tane uza RISC-V atu koba domíniu propriedade intelektuál ne’ebé presiza ba dezain chip. Ema Estadus Unidus la bele apoia estratéjia transferénsia teknolojia PRC nian ne’ebé kontinua kria konsekuénsia ba lei kontrolu ekspurtasaun Estadus Unidus nian,\” Reprezentante Michael McCaul, Prezidente Komisaun Asuntus Estranjeirus husi Rejiaun Reprezentante, hateten iha komunikadu ba Reuters.McCaul hateten katak nia hakarak aksaun husi Departamentu Komérsiu nian, liuhusi Departamentu Seguransa Indústria no Bazar, ne’ebé iha responsabilidade atu kontrola regulamentu ekspurtasaun, no sei sente iha ona, tanba ne’e sei prosesa lei nafatin.Tuir porta-vós husi Departamentu Komérsiu hateten katak “hasoru teknolojia no ambiente ameasa, Departamentu Komérsiu nafatin halo revizaun ba teknolojia nian no ambiente ameasa ne’ebé hetan, no kontinua avalia komo boot liu atu aplica polítika kontrolu ekspurtasaun hodi proteje seguransa nasionál no salva teknolojia núklar.\”Senadór Republicanu Marco Rubio hateten iha komunikadu ba Reuters katak “Xina Komunista tane dezenvolve arquitetura chip fonte aberta atu fo sai husi sanasaun sira ne’ebé ami iha no hadi’a indústria chip nian.” “Se ami la amplia kontrolu ekspurtasaun ami nian atu inklui ameasa ne’e, Xina sei ultrapasa ami iha lideransa globál ba dezain chip iha loron ida ne’e.” \”Hau hanoin katak lei kontrolu ekspurtasaun ami nian la preparadu atu rezolve desafiu software fonte aberta – seidauk iha dezain semiconductor avansadu hanesan RISC-V ka iha área AI – no presiza muda paradigma ne’ebé drástiku,\” Senadór Democratu Mark Warner hateten iha komunikadu ba Reuters.RISC-V kontrola husi fundasaun non-governamental ne’ebé iha base iha Suísa no koordena esforsu entre kompañia sira ne’ebé hala’o negósiu hodi dezenvolve teknolojia ne’e.Teknolojia RISC-V ne’e la’o husi laboratóriu sira iha University of California, Berkeley, no depois hetan benefísiu husi finansiamentu husi agénsia peskiza avansadu husi Pentagonu nian (DARPA). Nia kria atu kompara ho Ethernet, USB no liuhosi internet, ne’ebé livremente disponível no hetan kontribuisaun husi mundu tomak atu hadi’a inovasaun ho nafatin diak liu no baratu.SiFive, kompañia startup iha Santa Clara, California, ne’ebé uza RISC-V, nia vice-prezidente ba dezenvolvimentu negósiu, Jack Kang, hateten katak restriktaun husi governu Estadus Unidus ba kompañia Amerikanu sira kona-ba RISC-V sei sai “tragédia boot.” \”Hau hanoin katak ne’e hanesan hari’i ami hodi lao iha internet, \” Kang hateten. \”Ne’e sei sai erro boot iha área teknolojia, lideransa, inovasaun, kompañia no servisu ne’ebé maka kria.\”Regula diskusaun aberta kona-ba teknolojia ríar liu tebes liu regula produtu físiku, maibé la’ós impossível, hateten Kevin Wolf, advogadu kontrolu ekspurtasaun husi firma lei Akin Gump, ne’ebé antes serbisu iha Departamentu Komérsiu iha tempu Prezidente liuhosi Barack Obama. Regulamentu existente kona-ba ekspurtasaun chip bele ajuda fó estrutura legal ba proposta ne’e, Wolf hateten.

Tetun Translator

FREE
VIEW