Ejitu nia adesaun ba BRICS: Oportunidade ba nasaun Afrika no nasaun sira ne’ebé dezenvolve ona

Photo of author

By naroman

Polítika bele hetan iha ADN desportu Saudi no Iránianu.

Liutiha dekada ida liu ba, Arábia Saudita nain ba atleta feto Saudi sira ne’ebé hanesan ema seluk iha Olimpíada Londres 2012 atu evita interditaun Komité Olimpiku Internasional (IOC) nian ba partisipasaun.

IOC halo atleta feto sira sai kondisaun ba atleta mane Saudi sira, hamutuk ho Qataris no Bruneians, hodi kompete iha torneiu ne’e. Iha tempu ne’ebá, Arábia Saudita, Qatar, no Brunei mak nasaun tolu ne’ebé nunka inklui feto sira iha sira nia ekipa Olimpíku.

Ohin loron, desportu ba feto sira sai hanesan instrumentu iha esforsu Arábia Saudita nian hodi kimenta sira nia pozisaun hanesan jogador global ho lideransa mundu Muslim, defensor direitu Muslim, no árbitru kona-ba saida mak konsidera ‘Islam moderadu’.

Iha movimentu foun liu husi rainha, Federasaun Desportu Solidariedade Islámiku (ISSF) ne’ebé bazeia iha Riyadh aviza katak interditaun ba atleta feto Franséza sira ne’ebé uza hijab, ka tuir kabun, iha Olimpíada Paris tinan oin “hatoo mensajen ezklusaun.”

Federasaun ne’e grupu reprezentante husi Komité Olimpiku Nasionál Muslimu maioria 39 no organizasaun juventude no desportu governu nian. Nia lidera husi ministru desportu Saudi Abdulaziz bin Turki Al Faisal, membru husi família monárkia no piloto karrera antes ne’e.

Semana kotuk, IOC insiste hijabs sei permite iha aldeia atleta sira nian iha Olimpíada tinan oin maibé la aplika regra ba ekipa Franséza.

IOC hateten katak sira iha kontaktu ho Komité Olimpiku Franséza “hodi komprende situasaun liu tan kona-ba atleta Franséza sira.”

Molok ne’e, ministru desportu Franséza Amelie Oudea-Castera hateten ba televizaun France 3 katak laos membru delegasaun Franséza ida mak sei permite atu uza hijab hodi suporta “sekularismu ríjidu” Franséza.

Iha deklarasaun ida, ISSF afirma katak interditaun ne’e “kontradiz prinsípiu igualdade, inkluzividade, no respeitu ba diversidade kultural ne’ebé Olimpíada representante. Hijab mak aspetu identidade feto Muslim sira barak nian no tenke hetan respeitu.”

ISSF hateten, “Interditaun ida ne’e labele la’o de’it infrinje liberdade relijioza atleta Muslim Franséza sira nian maibé bele mós nia oportunidade hodi partisipa iha Olimpíada, reprezenta sira nia nasaun no inspira ema seluk.”

Interditaun Olimpiku tuir interditaun iha fulan Agostu ba abaya, ka tuir kabun feto tomak, iha eskola Franséza sira.

Liuhusi defende hanoin maioria Muslim nian a favor ba direitu feto nian atu uza hijab, Arábia Saudita, hanesan forsa dominante iha ISSF, brandiza sira nia kredensial relijioza iha tempu ne’ebé sira hasai ona restriksaun barak ba feto sira iha reino, inklui iha desportu, alivia segregasaun jéneru, buka atu hamenus papel relijiaun nian iha vida públika, no introdús entretenimentu estilo Okidente.

Nia mós mai iha tempu ne’ebé ema barak suspeita katak Arábia Saudita bele kompromete ba direitu Palestinia sira hanesan parte ida husi esforsu lidera husi EUA atu hetan reino atu rekoñese Izrael. Iha primeira vez, ministru Israel nain rua vizita Arábia Saudita iha semana ikus ne’e hodi partisipa iha konferénsia internasional.

Polítika mós sai boot liu bainhira klube Saudi Al-Ittihad FC refuza iha semana ne’e atu halo jogu Liga Kampiaun Asianu ida iha Isfahan kontra Sepahan husi Irán tanba iha estátua komandante militar Iraniano ne’ebé kontroversa no asasinadu Qasem Soleimani iha entrada ba kampu.

Mídia Iraniana informa katak estátua sira iha ne’ebá hosi tinan tolu liu ba no Al Ittihad prátika iha estádiu semana ne’e nian antes la halo asuntu kona-ba figura sira.

Jogu ne’e bele sai hanesan ida husi primeira dala sira de’it hafoin 2016 ne’ebé klubes Saudi no Iraniano sira sei joga jogu kontra malu iha rai metin.

Iha insidente hanesan iha fulan Juñu, Ministru Estranjeiru Arábia Saudita Faisal bin Farhan, iha Teheran ba primeira vez hafoin Saudi Arábia ho Irán restabelese relasaun diplomátiku, eziji mudansa fatin ba konferénsia imprensa ho nia koléga Iraniano tanba sala ne’ebé inisialmente programa hetan hela foto Sr. Soleimani iha parede.

China media restorasaun relasaun iha Marsu. Arábia Saudita hatún relasaun iha 2016 hafoin Iraniano sira ataka misaun diplomátiku Saudi nian iha protestu kontra ezekusaun reino nian ba klerigu Muslim Xiita ida ne’ebé prominenti.

Sr. Soleimani mate besik aeroportu Bagdad iha atake drone Estadus Unidus nian iha Janeiru 2020. Arábia Saudita hatama hanesan terroristas Sr. Soleimani no nia Al Quds Brigade, unidade Korpus Guarda Revolusionáriu Islámiku (IRGC) ne’ebé halo operasaun liur husi Irán.

Autoridade Iraniana sira selebra Sr. Soleimani hanesan herói nasionál.

Arábia Saudita afirma katak brigada no Sr. Soleimani involve iha atake Iraniano sira ba transporte marítima iha Golfo no instalasaun mina Arábia Saudita no suporta rebélde Houthi sira iha Iémen no milísia Muslim Xiita sira iha Líbanu, Síria, no Iraque.

Eskpetadór sira hamutuk 60,000 hein de’it iha semana ne’e iha Estádiu Naghsh-e Jahn iha Isfahan hanesan Al-Iitihad refuza atu sai hosi sala troka farda se bustu Sr. Soleimani nian kontinua iha ne’ebá.

Maske eskpetadór sira desepsionadu tanba lakon oportunidade atu haree estrela sira N’Golo Kante no Fabinho joga, vídeo sira ne’ebé halo sirkulasaun iha mídia sosial hatudu fans Iraniano sira ne’ebé brani habelar katak labele lori política ba jogu ne’ebé boot. N’Golo Kante no Fabinho transfere ba Al-Ittihad iha tinan ne’e nian antes.

Postajen balu hateten katak jogador Sepahan sira aplaude ba fans sira.

Konfederasaun Futebol Asianu (AFC), korpu futebol kontinente nian, hateten katak sira sei haree insidente. AFC bele halo penalizasaun ba klubes rua.

Sepahan bele hetan multa no lakon pontos tanba rai símbolu polítika iha estádiu hodi viola asertaun simu-simu husi regulador futebol ne’ebé hateten katak desportu no política la’o tuir dalan ne’ebé la hanesan, enkuantu Al-Ittihad bele hetan kastigu tanba refuza atu halo jogu.

Semana rua liu ba, klube Saudi Al-Nassr joga kontra Persepolis husi Irán iha Estádiu Azadi iha Teheran ne’ebé mamuk depois AFC impoin bandu espetadór ida-tuir jogu ida tanba komportamentu fans.

Protestu estádiu Isfahan tuir represaun ba fulan protestu sira ne’ebé hahu iha tinan kotuk hosi mate Mahsa Amini ho tinan 22 wainhira iha custódia priza moralidade Irán.

Força seguransa oho protestante liu 500 no detein seluk 20,000, inklui jogador futebol, jornalista, no estrela filme.

Protestante hitu hetan sentensa mate no ezekuta iha ne’ebé Relator Espesial Nasoins Unidas UN ba direitu umanu iha Irán Javaid Rehman hateten “arbitráriu, sumáriu no julgamentu falsu ne’ebé manchadu husi alejasaun tortura.”

Semana ne’e nia hospitalizasaun ba labarik feto ida ho tinan 16 iha Teheran halo Irán fila hikas ba situasaun ne’ebé la estável. Ativista sira alega katak labarik ne’e hetan baku iha tren too komatosa husi polísia moralidade tanba la kumpri regra hijab obrigatóriu Irán.

Mídia estatal nian afirma katak labarik ne’e monu tanba nia tensaun asu tun no baku iha karu tren nian.

Refusa husi Al-Iitihad atu joga Sepahan hatudu limitasaun ba apropriasaun Arábia Saudita no Irán. Nasaun rua ne’e buka koopera iha asuntu ekonómiku no seluk sira nian la’ós buka atu resolve diferensa fundamentál sira ne’ebé simboliza husi legadu Sr. Soleimani.

Bustu Sr. Soleimani nian hatoo mensajen katak Irán la provável atu modifika polítika ne’ebé mak Arábia Saudita opoin maka’as hanesan rezultadu husi restorasáun relasaun diplomátika. Polítika sira ne’e inklui suporta Irán nian ba milísia iha nasaun Araba sira nian rai balun no sira nia programa nukleár no misil balístiku.

Hanesan rezultadu, insidente Al-Ittihad nian hatudu sombra ida ba esforsu Arábia Saudita no Irán hodi jere sira nia diferensa hodi prevene sira atu sai hanesan situasaun ne’ebé la kontrola.

Relasaun bele as sai tan se reino konklui akordu seguransa ne’ebé liga ho lei ho Estadus Unidus hanesan parte ida husi akordu ne’ebé involve rekoñesimentu Arábia Saudita nian ba Izrael.

Líder Supremu Iraniano Ayatollah Ali Khamenei hateten ba embaixador Muslim sira iha semana ne’e katak normalizasaun relasaun ho Izrael mak hanesan “jogo” ne’ebé “la bele sikseidu.”

Nia aviza katak nasaun sira ne’ebé estabelese relasaun ho estadu Judaiku sei “iha perigu.”

Mós adresu ba enkontru, Ministru Estranjeiru Hossein Amir-Abdollahian hatete, “Ami nia fiar ba pájina foun iha ligasaun ho ita nia maun-alin rejionál, maibé ami mós tenke … lori desizaun atu rejeita legítimidade rejime Zionista no lakon normalizasaun ho nia.”

Refusa husi Al-Ittihad, iha liman ida, hatudu fragilidade apropriasaun Saudi-Iraniana.

Iha liman seluk, hanesan suporta ba atleta feto Muslim Franséza sira, nia reforsa pozisaun reino nian hanesan podér autoritáriu maibé sosialmente liu liberal no moderadu Muslim kontra relijiaun militante, inklui marka agresiva Islam militante Irán.

Tetun Translator

FREE
VIEW