Ida Autokratu Sudeste Asianu Ne’ebé EUA Labele Hala’o Negósiu Ho? – Diplomátiku

Photo of author

By naroman

Demokrasia liuhosi iha Sudeste Aziátiku, maibé Estadus Unidus (EUA) liuhosi lian amiutu ho sira nia líder autoritáriu. Visãun iha fulan kotuk, Prezidente Joe Biden hodi simu iha sorin Nguyen Phu Trong, lider Partidu Komunista Vietnam, hamosu kontroversia no kritika ba Washington nia hipokrizia no padraun duplu.

Problema ida ne’e maka iha ba Estadus Unidus iha Sudeste Aziátiku. Rejiaun ne’e la’o duni iha tempu “Chimerica” iha tinan 2000 no la’o duni iha tinan rua-nulu resin ida nia laran. Maibé, Xina maka poténsia “revisionista” iha rejiaun ne’e, adjetivu ne’ebe 41% ema Sudeste Aziátiku uza atu deskreve Beijing nian iha estudu iha tinan 2022. Rezultadu husi ida ne’e, Amerika tenki luta hodi sai poténsia “status quo” iha rejiaun. Maibé atu sai poténsia “status quo”, Washington tenki defende status quo iha Sudeste Aziátiku, ne’ebé la demokratiku.

Hun Sen, primeiru ministru Kambodia husi tinan 1985, hari’i tiha ona iha fulan kotuk no entrega poder ba nia feto oan ida ne’ebé maioria governu ocidental fiar katak bele sai hanesan reformista – no, tanba nia laiha opsaun, Estadus Unidus agora halo abordajen “hatutan no haree”. Ita sei la hetan mudansa relasaun entre EUA no Indonézia, liuhosi eleisaun Prezidente Prabowo Subianto iha tinan oin mai, maski nia hetan sanasaun husi EUA iha pasadu. Laos komunista sei hetan dalan hodi hahú ukun agora tinan oin iha asaun ba Asosiasaun Nasaun Aziátiku Sudeste (ASEAN). Krime ne’ebé komiti iha tempu prezidensia Rodrigo Duterte iha Filipinas agora hetan apoiu husi Washington.

Tanba Biden simu Sumitu ba Demokrasia rua no hateten katak iha rivalidade ideolójika iha Segunda Guerra Fria, liuhosi nia antecessor ne’ebé maka fo informasaun katak rivalidade EUA no Xina maka liu husi ekonomia, ne’e hotu aprezenta akuzasaun hipokrizia – inklui akuzasaun katak EUA fila ba tempu Koldu Primeira ne’ebé permiti asaun violénsia barak iha naran defende demokrasia: suporta okupasaun Indonézia iha Timor-Leste, sustenta rejime koruptu iha Saigon, bombardeamentu ilegál iha Kambodia, sustenta tiranu anti-komunista iha Tailándia, Korea Sul, Taiwan, Filipinas no seluk tan.

Maibé, iha opiniaun ida, ne’e nia la’ós ne’ebé razaun ida atu hatete estadu nasaun ne’e negósiu ruma ne’ebé ladiak no Estadus Unidus la bele hatene padraun duplu. Washington, nia hatete, la iha laran atu ita bele amigu ho estadu doppelganger sira. Iha demokrasia liberal ne’ebé kiik tebes. Se nia seriu atu konfronta Xina ne’ebé maka revisionista no defenje dame iha Sudeste Aziátiku, nia tenki halo negósiu ho sira nia la gosta halo negósiu. Tanba ne’e, hipokrizia no padraun duplu la’ós bele evita, nia kontinua, tanba poténsia boot tenki interese genuínu iha haat liu ba nasaun haat lima ou liu husi mundu hotu no tanba nia iha política estranjeira ne’ebé hamosu burokrasia ne’ebé abranje departamentu diferentes, ho interese egoísta ne’ebé la’os tuir nia.

Kontente ida ne’e halo kritika ho estúpidu iha Ministériu Negósiu Estranjeiru Phnom Penh ka Manila, tanba iha ne’ebé ita tenki asesu ba informasaun iha nasaun ida ka rua-nulu, ne’ebé liu deit maioria mak vizinhu, no makas la iha espetativa atu resolvu problema iha nasaun ida ne’e. Iha fatin ida ne’e, ita bele hateten katak maioria funsionáriu estranjeiru Kambodia bele halo karreira ho nune’e la refleksaun ba eventu sira iha Áfrika, Amérika Latina, Sudeste Aziátiku no Oriente Média.

Maibé, ida ne’e bele haruka ba etapa seluk. Husi ne’e, maka bele hamosu apelu atu halo hanesan hipokrizia boot liu. Brahma Chellaney, analista ne’ebé hela iha rona balun ne’ebé bele merkadu hanesan realpolitik, halo observasaun ida ne’ebé prudente no remata ho konkluzon triste iha artigu ida iha Nikkei Asia. Nia hatete, refere ba Vietnam, vizita Biden iha “paíz autoritáriu iha Asia” maka hatudu katak Biden la tuir nia narativa simplista kona-ba “batalha global entre demokrasia no autoridade”, liuhosi ne’e hato’o katak nia haree prosesu ne’e bele limita perseguisaun diplomasia EUA nian.

Ita bele konsorda ho ida ne’e. Maibé, Chellaney hamnasa imi ho nia dalan. Se EUA bele halo amiizade ho Vietnam komunista, tanba la’os junta militar iha Myanmar? Amerika, nia argumenta, bele “potensialmente sai parceiru favoritu iha Myanmar liuhosi dezenvolvimentu gradual ba sira nia militár nasionál – instituisaun nasionál ne’ebé funsiona iha estadu ne’ebé hetan diversidade kultural no étnika.”

Hanesan ne’e la’os prátika ida ne’ebé direitus umanu no situasaun internu Myanmar nian hanesan ne’ebe atu hahú halo. Ita bele hateten, tanba junta la’os “funsiona” (abele hateten “kontinua”, palavra diak liu) no tenki muda “nasionál” ho “fasis” se ita konsidera Rohingya no ekonomia korporatista nian. Maibé, problema prinsipál maka kria razãun geopolítika ba EUA atu halo hipokrizia boot liu iha fatin ida ne’e la iha. Apoiu EUA ba junta iha Myanmar la’os igual ho apoiu ba Vietnam, liuhosi tanba la hamriik katak Myanmar presiza defende husi Beijing ne’ebé militarmente asertivu ka katak junta sei simu apoiu husi EUA. Atu halo komparasaun ne’e funsiona, Biden tenki harii iha Hanoi iha fulan kotuk no tuir komunistas kontra movimentu revolusionáriu nian ne’ebé hamosu problema iha Hanoi. Leitor tenki apresia diferença entre Biden la kritika violasaun direitus umanus iha Vietnam no nia apoiu (iha imajinasaun Chellaney nian) ba junta militar kontra movimentu revolusionáriu ne’ebé bele hetan vitória.

Maske ne’ebe dadauk, problema ho hipokrizia kiik ida maka permite apelu hodi halo hanesan hipokrizia boot liu. No, la’ós de’it husi analista sira. Hanesan hateten iha leten, liasaun Koldu Primeira nian hatudu katak atu viola regra ida ne’e hanesan mosu atu halo aksaun boot liu. Washington tenki halo hipokrizia no diskriminasaun iha interasaun ho nasaun seluk, maibé ne’e la signifika katak tenki finji katak la halo hipokrizia ka bele abraça hipokrizia liu husi interese limitadu. La iha buat badak atu hatete katak Estadus Unidus bele lori relasaun di’ak liu ho Vietnam no tuir kritika ba violasaun direitus umanus no sistema partidu ida. Ita bele sai amiígu alkooliku nia la’ós tenki selu botelu whiskey ba dala barak. Biden la’ós tenki evita topiku sira ne’e ho dalan ida ne’ebe nia halo, la’ós tenki lori servil liu ba pe kona-ba Partidu Komunista Vietnam (PKV).

Kurt Campbell, Xefe Indu-Pasífiku Washington nian, koalia katak Vietnam maka “estadu pivô kritiku” iha Indu-Pasífiku. Ne’e sei verídiku se H

Tetun Translator

FREE
VIEW