Miriam Coronel-Ferrer: Halibur pas ida ho graça

Photo of author

By naroman

Miriam Coronel-Ferrer, ne’ebé sei hetan Ramon Magsaysay Award iha Novembru ba sira nia esforsu iha konstrusaun ba paz, pertense ba jenerasaun ne’ebé asiste parturasaun husi demokrasia ne’ebé restitui iha tempu dahuluk, depois 14 tinan tirania. Nia iha meiu-dalan 20-an wainhira nia interese makaas iha esforsu governu nian – tempu ne’ebé baibain Prezidente Corazon Aquino no fali nia susesór Fidel Ramos – atu hola parte ba Moro no insurjénsia komunista ne’ebé hahú husi reprezaun iha tempu ditadura Marcos nian. Interese ida ne’e kona-ba prosesu paz, iha tempu ne’ebé nasaun iha ona labarik rai oras rua resin tinan conflitu, haree ba Ferrer hola servisu akademiku no sosial ne’ebé foka iha estudu ba paz no konflitu. Hanesan nia haree, prosesu paz evidénsia servisu di’ak – husi tempu Corazon Aquino hola parte iha Moro National Liberation Front (MNLF) iha tinan 1986, to’o Ramos hetan akordu paz ho grupu separatis ne’e nia kalan, ho esforsu susesór Prezidente Benigno “Noynoy” Aquino III nian atu negosia paz, tempu ne’e ho grupu breakaway MNLF, Moro Islamic Liberation Front (MILF). Hafoin Noynoy Aquino husu nia atu hakarak no finalmente hodi lidera negosiasaun paz ho MILF, Ferrer hala’o ho dignidade no empatia ba mesa negosiasaun. Iha tinan 2014, governu no grupu separatista sira hetan akordu paz komprensivu, ne’ebé halo dalan ba estabelesimentu rejiaun autonomu Bangsamoro. (Lee istória relasionada iha folin ida ne’e) ‘Sira sei odi’uk ita fila’ Ferrer atinji prinsipiu ida ne’ebé simple iha prosesu komplikadu ne’e: “Ita presiza iha empatia ba kauza. Se ita la simpatiza ka odi parte seluk, bele haree, no sira sei odi ita fila’.” Iha loron 31 Agostu, Ferrer hetan hanesan rekipienti ba Ramon Magsaysay Awards 65, premiu prestijiozu Asia nian ne’ebé festeja espiritu no lideransa transformadora. Iha momentu ida ne’e, Ramon Magsaysay Award Foundation (RMAF) hatudu nia “fiar matenek no la’ós hakarak hela iha potensia estratéjia la-violénsia nian iha konstrusaun ba paz,” no nia “devosaun la’ós husi líder polítiku sira atu uza potensia feto nian atu kria mundu justu no paz.” Premiu ne’e hetan depois nia halo istória ida iha mundu sai hanesan ne’ebé hetan akordu paz ho grupu ribeiru. Maibé tempu ne’e, boot barak la simu ida ne’e ho lideransa feto nian iha negosiasaun paz ho sira ne’ebé iha tempu ne’e hanesan desafiante ida ba governu Filippinu. ‘La tau inus’ Ferrer hatete katak ne’e problema ida iha prosesu paz iha mundu hotu. Estudu husi Council on Foreign Relations hatudu katak husi 1992 to’o 2019, negosiasaun paz kada 10 inklui mediadora feto nain hitu. Maski sira inklui, feto sira la’ós “presiza hakarak ba asuntu feto nian wainhira ne’ebé ita hakarak atu halo maka asuntu difisil,” Ferrer hatete. “Ne’e maka ita hakarak hamosu: sim, ita mediadora ne’ebé hato’o perspetiva feto nian, maibé la tau ita iha asuntu feto nian deit,” nia hatete. Ferrer hatete katak ne’e ne’ebé Filipinas sai nain barak. La’ós de’it nia lidera negosiasaun, maibé ekipa governu nian ho signatóriu lima nain inklui feto nain tolu. Nia fiar katak Comprehensive Agreement on the Bangsamoro, ne’ebé forma baze ba Bangsamoro Organic Law (BOL) ne’ebé finalmente signa husi susesór Aquino nian, Presidente Rodrigo Duterte, la’ós bele hetan forma atual ba kalitate ne’ebe sira iha seidauk inklui nia nia hanoin. Mamasapano Akordu ne’e inklui, entre ida seluk, provizaun kona-ba direitu feto nian hanesan “partisipasaun polítika ne’ebé signifikante” no “empregu legal.” La’ós ema hotu apresia akordu ne’e, Ferrer hatete hosi retrospeksaun. Nia hatete katak prova mais difisil ba akordu paz ne’e maka Mamasapano, iha loron 25 Janeiru 2015 – wainhira dahuluk, militante islamiku sira ne’ebé barak mak membru MILF, hetan mate hamutuk 44 membro Special Action Forces ne’ebé hare’e terroristas iha suku Mamasapano, Maguindanao. Boot barak hatete katak lei mate ona liu husi fatin ne’e. Ferrer ho Teresita Quintos Deles, na’in rua ne’ebé hela iha Konsellu Asesór Sobre Paz, hetan konvokasaun hosi kongresu ne’ebé halo kampaña ida katak sira ne’ebé negosia paz la’ós negosiador fraku ne’ebé vende rai ba Moros. Nia hatete, “Igbal fó brinka ho ita, signifika nia hatete ita mak ‘akadémiku teóriku ida ne’ebé la hatene realpolitik… Ha’u mos hatete, ha’u mak ida ho leziña bobo.” Nia agradese ba Prezidente Aquino nia “perseveransa no defesa ba prosesu hotu.” Durante negosiasaun paz, ema hotu-hotu inklui MILF tenki halo kompromizu ka “solusaun kreativa,” Ferrer hatete. Labarik rai barak mak kona ba lingua, nia hatete – “hetan liafuan ida ne’ebé direita, hakarak hatete ne’ebé labele fó dúvida ka hakarak ka’as ba ema hotu-hotu ne’ebé koléga sira.” Nia hatete, nia mos presta atensaun ba linguajen korpu, hodi haree matan seluk sira nia liman ho matan sira laran ka sira sei hakmatek. Iha tempu ida, Ferrer hatete, “Mr. Iqbal ne’ebé normalmente la hetan liafuan, halo brinka, ‘no hatudu katak asuntu sira dala barak ne’e hanesan momentu di’ak ida.” Wainhira sira diskuti ba sira nia nia tasi, Ferrer hatete katak Iqbal hatete ba nia katak “la hakarak hateten liña ne’ebé la’ós koléga ba ita, tanba oras ne’e ita nia implementasaun nia parceiru ona.” “Ha’u hatete ba nia, se ita iha tasi Bangsamoro, ita bele hateten katak ita iha boat ida agora.” “Maibé la’ós Titanic,” nia hatete. Ferrer fiar katak akordu paz ne’e hetan suksesu tanba parte rua “hakotu respeitu no hahu ho

Tetun Translator

FREE
VIEW