Krisis kama-kama bedbug provoka kontroversia politika iha Paris, hodi nafatin hetan ‘scourge’ insetu | Paris

Photo of author

By naroman

Kriza bedbugs ne’ebé kresementu iha França halo polémika polítika, tanba salaun-salaun sangue mak tenki atu hetan solusaun antes Jogo Olimpiku iha tinan oin no ministru transportasaun konvoka operadór trem no bus sira atu prevene bichu muda iha asentu sira.

Preokupasaun no deklaraun nojentu espalha iha rai laran, ho ema ne’ebé tau foto no vídeo ne’ebé bele hatene bichu ne’e iha sistema transportasaun lokál Paris nian, trem oin-oin no aeroportu Charles de Gaulle.

Ema ida ne’ebé iha Metro Paris ka trem lokál hateten katak sira sei hakarak simu iha pé, tanba sira halo hanoin katak sira iha medu hela iha asentu sira. Durante tempu veraun, ema ida ne’ebé asiste ba sinemátiku iha Paris postu iha mídia sosial kona-ba bedbugs, kompañia sinemátika hato’o komunikadu kona-ba nia seluk sira tratamentu iha asentu sira. Enkuantu, kompañia fumigasaun hateten katak iha pedidu ne’ebé aumenta ba fumigasaun iha uma privada.

Ministru transportasaun, Clément Beaune, hateten katak nia sei hala’o enkontru ho operadór transportasaun públika semana oin, “atu informa sira kona-ba medida prevensaun no saida mak bele halo liu tan ba protesaun turista sira”. Nia postu iha X, antes Twitter, katak nia nia objetivu atu “hatene ona no proteje turista sira”.

Reprezentante husi salaun-salaun konsellu Paris fó karta ba primeiru-ministru, Élisabeth Borne, semana ne’e ho apelu atu estabelese tim nasional ne’ebé dedika atu trata problema “azote” bichu ne’e.

Vise-primeiru-ministru Paris, Emmanuel Grégoire, hateten ba media Franceza: “Labele hatene. Ema bele hetan bichu ne’e iha fatin ida-idak no halo sira nia moris kasa, no la hatene to’o sira muda no espalha”. Nia hateten katak autoridade Paris hetan pedidu ajuda ne’ebé aumenta, no kompañia privada hetan pedidu fumigasaun ne’ebé nivel ne’ebé la normal semana balun. Nia hateten katak governu tenki koordena aksaun iha nivel estadu hotu “ho razaun no efisiénsia ida-ne’ebe posível”.

Grégoire hateten: “Ne’e infernu bainhira ema enkontra an ba ne’e, tanba ne’e sae ba uma ho kustu boot la’os bele atu paga husi ema ne’ebé nia rendimentu kiik”.

Bedbugs, ne’ebé iha tempu laran-boot baibain maioria laiha, agora hahú aparese iha dekada ikus resin no aumenta rezisténsia ba tratamentu kimiko.

Nia bele iha madrasta, maibé bele iha iha roupas no osan, no sai hosi lor-loron ba fo sasan ba ema nia sangue. Sira mos oferese preokupasaun psikolójika, problema hodi hato’o no deprezaun. Jornál Le Parisien publika artigu tuir fronteira kona-ba preokupasaun kona-ba bedbugs iha loron-sesta, no hakarak klasifika problema ne’e hanesan “terror doméstiku”.

Organizasaun saúde no sanidade nasional Franceza, Anses, hatene katak entre 2017 no 2022, 11% husi uma Françeza hetan infesta.

Semana ne’e, motór trem iha linha 8 Metro Paris hateten katak nia haree bedbugs iha karosa ne’e. Autoridade transportasaun hateten katak naran bedbugs la iha, maibé trem ne’e tama hela kaixa servisu hodi previne. Operadór trem fó informasaun katak karosa no asentu sira regularmente hato’o tratamentu atu prevene infestasaun.

Mathilde Panot, líder partidu La France Insoumise iha parlamentu, hateten katak bedbugs “kria infernu ba miliaun família iha rai ida ne’e” no governu tenki atu atua.

Nia hateten katak nia hasoru ema ririn liu tan wainhira nia husu planu nasionál emerjénsia atu trata bedbugs liu tan iha tinan 2019. Nia hateten ba rádiu Franceza: “Ami hakarak governu hato’o prinsípiu katak problema ne’e saúde públika. Sira tenki lakon koordenasaun aksaun iha entidade estadu hotu, fiksa preku ba tratamentu, no hatama deit produtu kimiku ne’ebé la efetivu”.

Tetun Translator

FREE
VIEW