Planta kalan Suralaya baixo kritika ba projetu ekspansau – Arkipélago

Photo of author

By naroman

Residente Cilegon, provínsia Banten, acuza World Bank Group (WBG) financiamentu indiretu ba projetu hodi aumenta fatin ba usina energia elétrika ne’ebé baseia iha karvão iha aldeia Suralaya, argumenta grupu ambiente iha loron-kinta. Iha akuzasaun ba WBG, rezidente sira hatete katak membru WBG, International Finance Corporation (IFC), halo investimentu ba fundu ne’ebé finansia projetu Suralaya, maibé sira la akuzasaun katak investimentu ne’e uza ba finansia projetu. Usina Suralaya iha Cilegon, distansia 100 kilómetru ba Oeste Jakarta, agora hanesan ne’ebé mak boot liu iha Sudeste Asía. Usina ne’e iha ona nain tolu ne’ebé produs 4,025 megawatt (MW), no planu atu aumenta ba PGUs ne’ebé to’o iha 2,000 MW. Projetu hodi aumenta ne’e “sei halo destruzaun ba komunidade lokál no hatete ba mundu katak sei aprosimasaun ba katastrofe klimátika, ne’ebé Indonesia ho sidadaun sira ne’ebe ema ne’ebé sensível”, hatete Novita Indri, aktivista enerjia iha Trend Asia iha deklarasaun. Trend Asia hanesan fundasaun Indonézia ne’ebé koordenada ho Inclusive Development International (IDI), grupu direitu umanu iha Estadus Unidus, iha asisténsia ba rezidente sira ho akuzasaun formal nian. Projetu aumentu ne’e mak desenvolve husi PT Indo Raya Tenaga, kompañia ba enerjia ne’ebé partisipa husi kompañia estatais PLN no kompañia indústria pesada Koreia Sidun Doosan Enerbility. Banku Hana Indonézia, ne’ebé simu investimentu osan $15 millaun husi IFC iha tinan 2019, mós finansia projetu ne’e. Rezidente sira la akuzasaun katak investimentu ne’ebé IFC halo iha Banku Hana, kontribui ba fundu $56 millaun ba projetu Suralaya, maibé akuzasaun ne’e hatete katak IFC seidauk bele halo finansia projetu karvão ida iha Indonézia. “Akuzante sira kualquér mekanismu atu IFC bele halo finansia projetu karvão foun liu hosi kliente intermediáriu finanseiru nian”, hatete akuzasaun ne’e ba Banku Mundu. Iha fulan Marsu, IFC atualiza politika nia ba kliente finanseiru nian, hodi hapara investimentu foun iha karvão. Politika dahuluk nian la’ós husik kliente sira atu reduz finansia karvão ho metade iha tinan 2025 no ba zero iha tinan 2030. Banku Mundu promete atu alinhu operasaun sira ho Acordu Paris 2015 kona-ba mudansa klimátika no ajuda estadu sira atu muda ba surse enerjia ne’ebé limpu. Maibé kritika sira hatete katak banku dezenvolvimentu mundu nian ne’ebé mak boot liu karik, mós apoiu projetu karvão liu husi kliente finanseiru no seidauk halo servisu di’ak atu asegura kliente sira konformidade ho padraun sosial no ambiente nian. Lestari Boediono Qureshi, diretor interinu Banku Mundu nian ba Indonézia no Timor Leste, hatete katak la komenta kona-ba akuzasaun. IFC, Banku Hana no Ministeriu Enerjia no Rekursu Mineral la hatete imediatamente, informa BenarNews. Usina Suralaya, ne’ebé halo operasaun husi tinan 1984, maka simu akuzasaun katak halo poluisaun aeru, kontaminasaun bee no korrupsaun sira iha Cilegon. Ho ne’e, setór agrikultura no peska iha área ne’e sei laos sustentável tanba impaktu husi degradasaun ambiente ne’e ba solo no vida maritima, hatete rezidente sira nian. Estudante husi Centre for Research on Energy and Clean Air (CREA) ne’ebé publika iha loron-Tersa hatete katak usina Suralaya halo problema saúde ne’ebé atuas hodi gasta $1 billaun liu ba tinan. Suralaya PLTU mós kontribui ba fuma no hazi iha Jakarta, ne’ebé lidera lista loron ida ba cidade sira ne’ebé poluído iha Agostu. Projetu aumentu ne’e sei hanesan dalan mak hahú, hatete grupu ambiente ne’ebé apoia akuzasaun rezidente sira iha Cilegon. IDI hatete katak, iha momentu kompletu, PGUs foun sei halo emisaun 250 milyaun tonelada métrika karbondioksidu iha vida 30-an, no aumenta tanba klimátika global iha Indonézia. País ne’ebé hanesan arkipelagu ne’ebé vulnerável liu ba mudansa klimátika. Prezidente Diretor PT Indo Raya Tenaga, Peter Wijaya hatete iha semana kotuk katak, PGUs Java 9 no 10 uza teknolojia híbridu ne’ebé maka halo ami nia ambiente sai di’ak liu, informa Investor Daily. Unidade foun sira sei uza 60% amonia no hidrogeniu verde, no 40% karvão hodi halo enerjia eletrisidade, hatete publikasaun negósiu ne’e. Projetu Java 9 no 10 seidauk kompletu ona iha tinan 2025 no hanesan parte husi planu prezidente Joko “Jokowi” Widodo atu aumenta kapasidade eletrisidade nasionál ho 35 gigawatt iha tinan 2024. Maibé, tanba fornese eletrisidade iha Java hasoru procura kaer, governu tenke fo atensaun ba melhora rede distribuisaun no aumenta asesu ba área seluk, hatete Daymas Arangga, diretor eksekutivu grupu advokasia Energy Watch. “Kompañia ne’ebé ba área seluk, por ezemplu, hasoru difikuldade atu konstrui smelter tanba laiha fornese eletrisidade ne’ebé sufisiente”, Daymas hatete ba BenarNews. Karvão, fonte enerjia fóssil ne’ebé mais suja, kria enerjia elétrika 65% ba nesesidade enerjia mak Indonézia nian, ne’ebé maioria populasaun iha Sudeste Asía. País ne’e iha posisaun ka-otu iha mundu nian ne’ebé kontribui ba emissões gas efeito estufa global nian, ho 2% husi emisaun gas karbondioksidu. Setór enerjia nian prejentasaun ona kabeer ba emissões, no emissões husi veíkulu motor kontribui ona ho 20%, hatete dadus Ministeriu Indústria nian. Indonézia nia objetivu atu limita emissões husi setór enerjia ba 290 megatonelada karbon ba tinan 2030, diminui husi kapasidade anterior ne’ebé mak 357 megatonelada. Nia mós akorda hodi akelera dezenvolvimentu enerjia limpu atu atinji ba 34% husi mistura enerjia nasionál, iha tinan 2030. Tinan kotuk, governu asina Just Energy Transition Partnership ho nasaun sira ne’ebé hatete atu fo fundu $20 billaun atu ajuda Indonézia muda ba enerjia limpu tanba karvão no fontes fóssil sira ne’ebé seluk.

Tetun Translator

FREE
VIEW