Puntu14 ba Hato’o ba Diskusaun Armenia-Azerbaijão, husi Vartan Oskanian

Photo of author

By naroman

Husik Vartan Oskanian, Ministru Negoseu Arminia

Aqui sira hau nia pontu ida-ne’e ba diplomatas, profisionais no ema la’os profisionais, wainhira kona-ba debate no diskusaun kona-ba negosiasaun Arminia-Azerbaijão no konflitu Nagorno Karabakh.

1) Paz ne’e Azerbaidjão nia atu hetan. Depois de fulan walu de blokade total ba populasaun Arminia 120.000 iha Nagorno Karabakh, negasaun sira nian ba sira nia nesesidade ba vida, Azerbaidjão kontinua desafianti no teimosu kona-ba kondisaun sira atu hapara koridor ne’ebe liga enclave ho Arminia, tanba sira nia kompromisu dokumentu Deklarasaun Seseu Foun iha fulan Novembru 9, 2020 atu asegura fluxu tráfiku no desizaun Tribunal Internasional Justisa iha loron 22 Fevereiru 2023 atu orderna Azerbaidjão atu hahú hili koridor.

2) Prokuradór Fundadór Tribunal Kriminál Internasional, Luis Moreno Ocampo, iha relatóriu recente, akuzadu Azerbaidjão hodi halo genosídiu tanba “intensionalmente halo grupu sira nia kondisaun vida ne’ebe halibur destrusaun físika ida ne’ebe la boot ka iha parte ida,” hanesan defini iha Konvensaun Jenosídiu Nasoins Unidas nian.

3) Movimentu Azerbaidjão nian intensiona atu kuda preza ba Arminia hodi asina “Tratadu Paz” ne’ebe Arminia hakarak atu rekoñese Nagorno Karabakh nudar parte husi Azerbaidjão kontra garantia ki’ik ba populasaun nian “direitu no seguransa” nudar sidadaun Azerbaidjão nian.

4) Ami tenki rekoñese katak táktika brutal Azerbaidjão nian hosi remata konflitu iha loron 44 iha “resultadu,” hanesan Primeiru Ministru Arminia Nicole Pashinyan, atu hahú ho ameasa no ameasa rai, kontinua hamosu ba Azerbaidjão no tuir mai deklara katak Arminia rekoñese integridade teritorial Azerbaidjão nian inklui rejiaun Nagorno Karabakh. Agora Azerbaidjão apresura atu reforça deklarasaun Primeiru Ministru nian iha “Tratadu Paz” bilateral ne’ebé formal liutan.

5) Ne’e la sei hatudu paz duradouru entre Arminia no Azerbaidjão no ba rejiaun. Atu kria paz duradouru, iha konsisténsia ho padrón mediação globál ba konflitu bazeadu iha soberania no movimentu autodeterminasaun, lei internasional no prinsípiu direitus umanus, agenda tenki inklui direitu povu Nagorno Karabakh nian ba autodeterminasaun.

6) Diskusaun simples kona-ba “seguransa no direitu” povu Nagorno Karabakh nian liu husi kontestu no estrutura direitu autodeterminasaun nian hanesan planejadu iha agenda atual, la iha valor no sei enganador. Diskusaun ne’ebé signifikante kona-ba asuntu sira ne’ebe ezistensial ne’e bele mosu iha kontestu realizasaun direitu inherente povu Nagorno Karabakh nian ba autodeterminasaun.

7) Povu Arminia Nagorno Karabakh nian iha direitu, ho mínimu, ba autodeterminasaun interna no negosiasaun sira ne’e tenki fó proteção signifikante no efetiva ba direitu ne’e. Tuir ne’e, estatutu autonomiku povu Nagorno Karabakh nian iha tempu Soviet nian sei fo referénsia ba diskusaun sira entre Arminia no Azerbaidjão kona-ba futuru fate no estatutu povu Nagorno Karabakh nian.

8) Iha momentu ne’e iha konflitu bazeadu iha soberania no movimentu autodeterminasaun hamutuk 40 resin no rejiaun autonomiku funsional hamutuk 120 ho nivel no grau otonomia ne’ebé varia iha estadu 40 resin nian.

9) Wainhira konfliitu bazeadu iha soberania povu sira nian ne’e bele remata ho autodeterminasaun kompletu nudar mosu iha kasu Kosovu, Timor Leste, Sudão Súl, seluk sei adkire forma otonomia sira hanesan Aaland Islands, South Tyrol, et. Paz longu prazu, tanba ne’e, la bele konsidera atinjível wainhira povu oprimidu sira ne’e hetan negasaun otonomia no governasaun rasik ida ne’ebé signifikante, hanesan proposta ba povu Nagorno Karabakh nian.

10) Direitu povu Nagorno Karabakh nian, ho mínimu, ba autodeterminasaun interna ne’ebé impresionante, maski kondisaun sira ne’ebé ezkulpatóriu kona-ba kazu Nagorno Karabakh nian:

Primeiru, Arminia Nagorno Karabakh nian iha faktór objektivu no subjektivu ne’ebé presiza hosi grupu ida ne’ebé tenki hetan direitu autodeterminasaun;

Dóis, Nagorno Karabakh la iha parte ida ne’ebé Azerbaidjão independente no mantein identidade koerente hanesan povu ho ligasaun ba rai Nagorno Karabakh iha sékulu resin;

Tolu, Nagorno Karabakh hetan estatutu Nagorno Karabakh Autonomous Oblast durante tempu Soviet, no mantein governu efetivu, demokrátiku no legítimu iha territóriu liur ba tinan sanulu resin hafoin deslokaun Uniaun Soviétika nian;

Haat, Azerbaidjão iha istória loos hodi nega povu Arminia sira nian direitu autodeterminasaun nian, no indikasaun sira hotu hosi povo Arminia Nagorno Karabakh nian sei kontinua submete ba violasaun direitus umanus gravíssima, inklui limpeza étnika no deportasaun forsa no inklusive genosídiu hodi mosu ho blokade territóriu nian;

Sinku, determinasaun forte ne’ebé la hetan hasoru povu Nagorno Karabakh nian ba governasaun demokrátiku kontinua iha regime Azerbaidjão nian ne’ebé la demokrátiku, autoritáriu no ditatorial.

11) Arminia iha, entre razaun seluk, direitu legal atu lakon rekonesementu ba integridade teritorial Azerbaidjão nian. Rezolusaun 2625, aprova unanimiamente hosi Assambleia Jeral Nasoins Unidas iha tinan 1970, “Deklarasaun kona-ba prinsípiu lei internasional kona-ba relasaun amizade no kooperasaun entre estadu sira,” hatete katak:

“La iha parágrafu balun ne’ebé bele interpretasaun hodi autoriza no enkuraja aksaun balun ne’ebé sei halo dismembra ka afeta, total ka iha parte, integridade teritorial ka unidade polítika estadu soberanu no independente ne’ebé konsege kontról iha konforme prinsípiu direitu igual no autodeterminasaun povu sira nian nudar deskreve iha leten no posuidor governu ne’ebé reprezenta povu hotu hotu ne’ebé pertense ba territóriu ho distinção raza, kredu ka kór.”

12) Azerbaidjão la kumpri kondisaun ida ne’e, entaun integridade teritorial nia “presunsaun ne’ebé bele refuta”, fo Arminia justifikasaun legal atu lakon rekonesementu to’o iha akordu kona-ba autodeterminasaun Nagorno Karabakh nian.

13) Negosiasaun sei funsiona wainhira nain rua tama negosiasaun ho boa vontade, maski la iha fiar. Agora laiha boa vontade bazeia ba deklarasaun publika hotu hotu ne’ebé fó lideransa Azerbaidjão nian.

14) Nain rua, inklui dala barak iha komunidade internasional, hare katak derrota militar—no Arminia hakarak atu hatete duni derrota militar—signifika konsege mosu norma internasional hotu hotu, direitus umanus no sivil no submete ba regra ne’ebé propoin husi parte seluk. La verdade; la pragmátiku, tanba ne’e signifika guera fali.

Tetun Translator

FREE
VIEW