Relasaun Seguransa Tetun-Estados Unidus-Indonézia Florese iha Indo-Pasífiku Ne’ebé Muda – The Diplomat

Photo of author

By naroman

Anúnsiu

Imajina situasaun ida ne’e: kompañia Indonézia mak halo furak petróleu iha zona ekonomika ekskluzivu nian iha Tasi Laran Súl China, wainhira plataforma ne’e hetan vizita husi nia kapal ne’ebé mak navy no guarda fronteira xines sira. La liu husi ne’ebé, iha kapal Naval Estadus Unidus, beleba iha patrulha rutina iha tasi ne’ebé kontesta. Oinsá governu Indonézia sei deside hela?

Kazu sira ne’e no kazu simu mak subjektu ba estadu meja, ho peskizador sira Indonézia no Estadus Unidus nian, hatudu, hatudu Dewi Fortuna Anwar, peskizador professor iha Ajénsia Nasional Peskiza no Inovasaun iha Jakarta.

Nia hatete katak ba ofisial no desizion mak polítiku iha Indonézia, resposta sempre hanesan. “Ita-nia povu tomak, sia sidadaun no sia militár hatete ba ami katak ita hakarak informasaun husi Estadus Unidus, se ita presiza asisténsia, sei presiza teknolojia ruma,” nia hatete, “maibé ita la hakarak kapal Estadus Unidus mai.”

Tuir lei ne’e, relasaun seguransa Estadus Unidus-Indonézia sai di’ak. Simbolu ne’ebé klaru husi ne’e Super Garuda Shield, ne’ebé remata ona. Exersísi militár Estadus Unidus-Indonézia ne’ebé hala’o hosi 2007 mai, aumenta iha eskala no kompleksidade iha tinan rua uluk nia laran. Aproximadamente militár Estadus Unidus 2,100 no militár Indonézia 1,900 hosi ramos militár múltiplu partisipa.

Kontestu ba kresimentu Estadus Unidus nian atu kontinua China iha Indu-Pasífiku ho fortalese ligasaun seguransa ho nasaun sira iha rejiaun, difísil atu hatene. Aleadu Estadus Unidus no parceirus ne’ebé aprova, inklui Japón, Austrália, Singapura, Reino Unidu no Fransa, hanesan partisipante sira iha exersísi sira, no nasaun 12 simu obeservasaun. Importante liu, Austrália sei desloka tanke luta ba mundu liur tanba uluk nia besik liu tanba guerra iha Vietnam – parte ne’ebé transporta husi nia bandeira rasik no parte sira seluk transporta husi Exersítu Estadus Unidus.

Maibé, iha parte Indonézia nian, limitasaun klaru mantein. Reivindikasaun xina nian ba tasi parte Norte Natuna, naran ida ne’ebé Jakarta uza ba parte ekonomika ekskluzivu nian iha ilhas Natuna nian, hanesan hadia Indonézia atu fortalese relasaun ho Estadus Unidus. Maibé, Indonézia kontinua fi’u ba tradisaun non-alinhamentu nia no preokupa atu depende massa ba Estadus Unidus ba seguransa.

Relasaun seguransa Estadus Unidus-Indonézia iha istoria naruk, atinge nivel altu iha tempu governu Suharto nian. Maibé, relasaun sira sei laos di’ak wainhira tinan 1990 ne’ebé Estadus Unidus labele apoiu ditadór sira iha maneira geral no okupasaun Indonézia nian iha Timor-Leste nian iha maneira espesífika. Tinan 1992, Estadus Unidus para fornese treinamentu iha programa Edukasaun Militár Internasionál no Treinamentu, iha tinan 1998 para treinamentu forsa espesiál Kopassus nian no iha tinan 1999 impoin embargo armas ba Indonézia.

Hosi 2005 mai, relasaun sira hetan hanoin atu hatudu fali. Embargo armas remata, no Edukasaun Militár Internasionál no Treinamentu restabelese. Exersísi Garuda Shield estabelese tinan ida kuaze depois, no iha tinan 2019, restriksaun ba treinamentu ho Kopassus remata. Iha tinan ida ne’e, Estadus Unidus mós hamate ona bandeira ba Ministru Defeza Prabowo Subianto nia vizita ba Estadus Unidus. Proibisaun ne’e iha tempu ohin dadaun, tanba Prabowo nia rekordu direitus umanus iha tempu nia servisu ho Suharto, nia asumi kargu iha 2019 fó mudansa ba polítika Estadus Unidus nian.

Relasaun agora parece to’o ba liña oin. Indonézia tenta moderniza sira nia forsa armada hosi tempu governu Susilo Bambang Yudhoyono nian. Iha prosesu ne’e, FALINTIL (Força Armada Nasional Indonézia) foka nia atensaun husi ameasa interna ba ameasa eksterna no husi forsa sira iha tasi no aeru. Estadus Unidus kolabora ho ne’e, liuhosi hosi nia autorizasaun ba venda equipamentu militar ba Indonézia inklui aviaun luta F-15 no elikópteru Black Hawk.

Estadus Unidus mós fornese ajuda tanba forsa sira seluk, hanesan Bakamala, Ajénsia Seguransa Maritima Indonézia nian. Iha tinan 2021, Estadus Unidus halo konstrusaun ba sentru treinamentu maritima ida ba Bakamala iha ilha Batam ne’ebé lokalizasaun estratéjika.

Liu husi ne’e, sira nia relasaun mos hasai ona exersísi Garuda Shield, ne’ebé demonstra “Super” iha nia naran iha tinan kotuk. Ba tinan rua agora, exersísi remata ho CALFEX – exersísi live fire ho forsa kombinadu – exersísi ne’ebé desafia interoperabilidade forsa sira ne’ebé partisipa.

“Amplia no eskala ba live fire ne’e hanesan saida ami bele halo iha tinan rua kotuk. No liu diak tebes fali ba tinan kotuk tanba inklui nasaun partisipa no parceiru sira, no inklui sira nia live fire,” hatete Majór Jeff Tolbert, ofisial asuntu públiku ba Divizaun Infanteria 25. “Nia sube dahuluk.”

Kontinua relasaun Estadus Unidus nian atu dezenvolve relasaun seguransa ho Indonézia tanba sira nia interese rasik no parte husi estratéjia Indu-Pasífiku ne’ebé enfrenta Xina. Maibé, nia iha ligasaun ho importánsia estratéjika ho parceiru ho Indonézia, Zinn refere ba Operasaun Pathways, operasaun anual no planu jogu Estadus Unidus nian iha Pasífiku atu desloka forsa sira iha rejiaun iha ne’ebé bele asegura liña interiór iha kazu konflitu.

Exersísi Super Garuda Shield la’o la’ós de’it atu Estadus Unidus hatudu nia musku iha fatin Xina, hatete Fitri Bintang Timur, peskizador vizitante iha Instituto Estratéjiku Internasionál. Maibé, exersísi ne’e mós hatudu kapasidade Estadus Unidus nian atu inter-operasaun ho aliadu sira iha rejiaun ne’ebé importante, no fó hanoin ba nia kapasidade atu desloka iha rejiaun ne’e.

Iha parte Indonézia nian, kooperasaun seguransa ho Estadus Unidus hetan benefísiu ba esforsu Indonézia nian atu lori fali reivindikasaun maritima Xina nian. “ASEAN iha negósiu atu kria norma no valor. Maibé, wainhira ita hasoru problema real, ita la ba ASEAN,” hatete Dewi. Kooperasaun bilateral ka minilateral komum no efetivu tanba ne’e.

Indonézia rejentemente hasa’e proposta hodi halo exersísi naval ASEAN. Maibé, la hatene rezaun hosi nasaun sira ne’ebé partisipa iha ASEAN kona-ba Tasi Laran Súl Xina nian no preokupasaun sira kona-ba Indonézia sai influénsia maka’as liu demais.

Maibé,

Tetun Translator

FREE
VIEW