Traduz título para o Tetun: Marape nia polítika estranjeira bele hamosu kazu kona-ba Israel no West Papua.

Photo of author

By naroman

Iha loron ida semana kotuk, Primeiru Ministru James Marape halo kazu rua kona-ba política estranjeira ne’ebé bele halakon nia iha Timor-Leste nia loron proklamasaun independénsia nian ne’ebe sei realiza iha loron-sabadu ne’e. Kritiku surprende ho estabelesimentu embaixada PNG nian iha Jerusalem ne’ebé kontra lei internasionál – wainhira de’it nasaun tolu mak halo ne’e, inklui Estadus Unidus, no ho kritika maka’as husi Palestinia – no iha loron-tersa fó sai komunikadu husi nia servisu ne’ebé hateten katak nia seidauk apoia direitu atu autodeterminasaun ba Timor-Leste. Marape hateten ba Prezidente Joko Widodo katak PNG la iha direitu atu kritika Indonézia kona-ba alejas violasaun direitu umanu iha Timor-Leste no hateten katak nia “abstain” iha enkontru Port Vila nian iha fulan kotuk wainhira esperadu katak movimentu pro-independénsia sei sai membru kompletu. Maibé la fó membru ba movimentu ne’e no United Liberation Movement for West Papua (ULMWP) mós kontinua hanesan observador, ho desepsaun ba ema barak iha rejiaun Pasifiku, wainhira Indonézia mós sai membru asosiasaun. Maske Marape komesa nega katak ne’e mak nia hanoin, no fó sai deklarasaun ba média PNG katak komunikadu ne’e la autoriza, nia hakarak atu muda nia hanoin la konvésinse. Iha kazu relasaun diplomátika PNG nian ho Israel, sira hatudu nível boot no surpreendente ho estabelesimentu embaixada iha loron-kuarta liubá, iha edifísiu ne’ebé boot iha frente Malha Mall, ne’ebé maka mall komersiál boot nian iha Israel. Marape hateten ba PNG Post-Courier katak governu Israel sei “apoia finansial” operasaun embaixada nian ba tinan rua nia laran. Halo hari diplomátika ho Palestinia ne’ebé boot liu ne’e sei kria konflitu diplomátika barak, tanba rona ona nasaun barak sei apoiu rezolusaun ne’ebé hakerek ba kauza Palestinia nian, espesiálmente tanba Marape promete mós atu apoiu Israel iha serimónia inaugurasaun ne’e, ho Primeiru Ministru Benjamin Netanyahu partisipa. Timor-Leste nia embaixada iha JerusalemPrimeiru Ministru Timor-Leste, José Ramos-Horta, halo vizita ba Israel ho nia embaixada iha Jerusalem nu’udar prezidente hafoin independénsia Timor-Leste nian no la hetan protestu polítiku barak tanba rona de’it Estadus Unidus maka halo ne’e. “Nasaun ida balun la simu baibain atu estabelese sira nia embaixada iha Jerusalem, maibé ami halo desizaun ida ne’e ho konsiénsia ida”, hateten Marape iha serimónia inaugurasaun. “Atu koloka-nia naran ho krisitãun, hato’o respeitu ba nia Doina sei la kompletu tanba nia la hakarak rekoñese katak Jerusalem mak kapitál universál ba povu no nasaun Israel nian”, afirma Marape. La’ós de’it governu Timor-Leste maka hetan kritika tanba estabelese embaixada iha Jerusalem. Ne’ebé hetan atensaun barak tanba halo vizita ba Israel ho embaixada iha Jerusalem nu’udar prezidente hafoin independénsia Timor-Leste nian maka José Ramos-Horta, maibé la hetan protesa polítika barak tanba de’it Estadus Unidus maka halo ne’e. Tanba konflitu polítika entre Palestinia no Israel, embaixada sira ne’ebé estabelese iha Israel hotu-hotu iha Tel Aviv, ne’ebé maka sentru komersiál ba nasaun ne’e. Israel rekonesi Jerusalem nian ho kapitál ba nasaun, no hakarak haree embaixada sira hotu estabelese iha ne’e. Maibé, nasaun 138 husi Estadus Unidus nia membru 193 Nasaun Unidas la rekonesi ne’e. Palestinia konsidera Jerusalem Nai Laran nu’udar kapitál ba estadu independente iha futuru, maski Israel okupa Jerusalem hosi guerra iha tinan 1967 no aneksa hosi Israel, maibé la rekonesi internasionálmente. Al Jazeera hateten katak Israel kontinua halo konstrusaun ilegál iha Jerusalem Nai Laran no iha Teritoriu Okupadu Banku Barat. “Nasaun barak la hakarak estabelese sira nia embaixada iha Jerusalem, maibé ami halo desizaun ida ne’e ho konsiénsia ida”, hateten Marape iha serimónia inaugurasaun. “Atu koloka-nia naran ho krisitãun, hato’o respeitu ba nia Doina sei la kompletu tanba nia la hakarak rekoñese katak Jerusalem mak kapitál universál ba povu no nasaun Israel nian”, afirma Marape. Lei nu’udar “estadu krisitãun”Laun media notísia PNG nian, Marape planu mós atu hato’o lei katak Timor-Leste nu’udar “estadu krisitãun” no ne’e hetan kritika barak iha rai laran. Iha editorial, Post-Courier hateten katak Marape ofisialmente estabelese embaixada foun iha Jerusalem tanba hetan pressaun husi grupu igreja PNG nian ne’ebé luta ba relasaun di’ak ho Israel durante tempu naruk. “Wainhira Marape iha Israel”, lamenta Post-Courier, “notísia fo sai katak rezolveira rezolveira rezolveira rezolveira Kristaun nian, ‘uza naran Doina, halo ritual orasaun no diskreve no koñese ema iha aldeia ne’ebé mak dehan ema ne’e iha poder satániku no halo ema mate no halo povu mate, mosu azar, la hetan edukasaun, la hetan servisu no la hetan negósiu”. “Difisil atu aseita katak sa’e mate barbariku ida ne’e bele akontese iha Morobe, ne’ebé maka forte igreja Luterana Evangelika nian, ne’ebé halo kondeman rápidu ba sa’e mate ne’e”, previne Post-Courier, no hateten katak nasaun sei haree kona-ba reasaun Palestinia nian kona-ba embasiada foun. “Austrália no Británia hetan hamosu planu atu estabelese embasiada iha Jerusalem, maibé Palestinia protesta, deskreve katak ne’e “violasaun klaru ba lei internasionál”. Diplomásia “lian-rua” husi IndonéziaEstabelesimentu embasiada foun ne’e mos halakon ho planu governu Indonézia nian atu hadi’ak esforsu diplomatiku iha rejiaun Oseánia atu konvense nasaun Pasífiku sira atu hakfodak ho Jakarta kona-ba Timor-Leste. Ministru Seguransa, Polítika no Asuntu Jurídiku, Wiranto – general reformadu Indonézia ho reputasaun ki’ik – husu orsamentu adisionál 60 milió rupia (4 milió dólar amerikanu) atu uza ba esforsu diplomatiku iha rejiaun Pasífiku “Ami hasoru diplomatika lian-rua. Hau ko’alia ho sira, hau ko’ordena ho sira”, nia hateten iha enkontru ho Komisaun Orsamentu Parlamentu iha loron-kuarta. “Ami propoin orsamentu adisionál 60 miliáun rupia”, afirma Wiranto. Wiranto la simu kona-ba liu hosi nasaun 13 iha Pasífiku, 7 nasaun apoiu independénsia ba Timor-Leste. Nia hateten katak ne’e tanba “desinformasaun” iha Pasífiku no nia hakarak muda ne’e. “Ami la hanesan atu la’os, ami la atu lezaun, ida ne’e hanesan parte ne’ebé bele ameasa dominação ami nian – Timor-Leste mak parte ba ami nia teritóriu no rezulta katak ne’e mak verd

Tetun Translator

FREE
VIEW