Kona ba Elvis ne’ebe halo ema hato’o dame paz?

Photo of author

By naroman

National Peacekeepers Day (14 Setembru) hanesan lembra ba sasan sira kona-ba partisipasaun iha mantin-an no poder música nian iha prosesu atu hasa’e dame ba IAN McLEAN, ofisial komandante no diretor muzika RMC Band, iha tempu lalais iha meiu dekada 90.

Iha meiu dekada 90, Banda Royal Military College, Duntroon, foti desijaun atu ba Bougainville atu kolabora ho Grupu Monitorizasaun Dame Multinasaun (PMG) atu apoia objetivu hodi restaura dame iha Timor-Leste ne’ebé hanesan sira nia luta.

Tarefa ne’ebé ami hetan hanesan barak liu – fornese entretenimentu ba mane no feto Forsa Defeza Australia no kolega internasional sira ne’ebé estasiona iha Bougainville, no aprezenta konsertu sira hodi haree konfiansa boot liu tan entre pasistas dame no populasaun lokal. Ne’e mak vizita pertama bando halo iha Bougainville.

Ami deskbre kona-ba preferensia muzika populasaun lokal nian hanesan rock ‘n’ roll no reggae, tanba ne’e ami halo programa konsertu no grupu muzika ho parametru sira ne’e, bele atua hanesan banda ho 20 membru atu aprezenta espetakulu Natal, maibé mós bele atua hanesan banda rock independente ho kuatro banda.

Grasa ba helikopter Forsa Army Aviation Corps Australia no vesi Royal Australian Navy nian, ami bele ba liuhusi rai tomak hodi utiliza muzika atu hasa’e relasaun ne’ebé fila ba entre povu Bougainville no pasistas dame sira.

Iha konsertu boot iha merkadu no iha espetakulu improvisadu iha aldeia sira, ami kombina ho músiku lokál sira atu toka sira nia muzika ho kantór boot liu husi sorin tradisionál kalan no tubu bambu, depois iha loron ne’ebá ami hetan tempu atu halo transkrisaun ba instrumentu oksidental ida-idak nian atu bele hetan partisipasaun hamutuk iha konsertu kombinadu ho músiku Bougainville nian iha loron badak.

Memória rua ne’ebé hamutuk maka lembra mai ami. Iha viajen ida perta, ida ho loron Natal/Anu Novu, ami hetan pedidu atu halo konsertu iha aldeia ida iha leten rohan.

Aldeia ne’e nia parte iha prosesu dame no jefesu aldeia sira envolve iha dialogu kontinua ho pasistas dame. Maibé, aldeia iha leten rohan nian kontra ba dalan hotu atu partisipa iha diskusaun dame.

Halo konseru ba aldeia ne’e maka ejersísiu logístika ida ne’ebé komplikadu tebes, estrada ne’ebé difísil, lama no naru liu, no presiza gerador atu fo enerjia ba instrumentu sira hodi hetan muzika rock no reggae, maibé iha tempu kiik deit oin, sonsu “Johnny B Good” no Elvis nian hetan halo to’o iha aldeia nia laran.

Povu sira iha aldeia ida ne’e klaru hetan oin muzika no ba rai-liur, curiózu atu haree saida maka akontese. Pasistas dame sira ne’ebé akompaña ami iha konsertu, finalmente bele simu konversa ho ema sira husi aldeia ne’e, uza muzika nudar ligasaun no introdusaun ba konversaun.

Ami fila mai Bougainville hodi komemora loron Anzac. Ami senti hela boot liu tan, aldeia iha leten rohan maka partisipa ativamente iha diskusaun dame no pasistas dame sira akredita muzika nian atu hasa’e jerasaun sira ne’ebé luta fali ba dame.

Pok Pok Island iha fatin tasi, maibé pasistas dame sira la hetan asesu ba ilhaun kiik ne’e, ne’ebé PMG espera atu restaura sistema edukasaun. Iha jerasaun 15 ne’ebé la hetan oportunidade atu ba eskola iha tempu regulár hosi sira nia loron primeiru.

Nia aldeia senior, Chefe Peter, gosta tebes Elvis no ho maneira ida ka udan husi konseru sira ne’ebé ami halo regularmente iha Arawa. Nia viaja ba rai-liur, asiste ba ami nia espetakulu hotu no konvida banda atu toka iha ilha nia laran.

Ami sailu ho kontingente pasistas dame ba Pok Pok, ne’ebé hetan futun boot husi Chefe Peter no nia anin. Konseru ne’ebé akontese no vizita no espetakulu sira seluk hamosu komunikasaun boot liu tan no fo oportunidade ba PMG atu envolve Chefe Peter nudar apoiante entuziasta ba prosesu dame.

Ami senti hela boot liu tan ho membru RMC Band atu kuda material edukasaun ne’ebé donate, husi lápis no livru pintura ba matemátika, inglés no jestaun rai nian. Depois, ho ajuda husi Rotary Club of Yass, material ne’e transporta husi Sydney ba Arawa no depois ba Pok Pok hodi sai elementu integral ba hahú fila fali sistema edukasaun iha ilha ne’e.

Iha teatru operasaun sira ne’ebé barak iha ne’ebé Australia envolve iha esforsu dame – Indonézia, Kashmir, Oriente Médiu, Chipre, Zimbabwe, Namíbia, Kamboja, Somália, Rwanda, Bougainville, Timor-Leste no Ilhas Solomon – historia barak ida mak existi no barak maka kona-ba poder muzika nian atu promove perseguisaun dame.

Artista rezidensia Australian War Memorial, Chris Latham no ekipa Flowers of Peace, sei hala’o “Peacekeeping Symphony” iha tempu badak, ne’ebé liuhusi muzika, teksu no imajen, sei rekolla kontribuisaun pasistas dame Australia iha mundu tomak.

Ian McLean AM, CSC, kritiku muzika no teatru “CityNews”.

Tetun Translator

FREE
VIEW